Službenici Ispostave policije Područne jedinice Podgorica lišili su danas slobode i zadržali M.B. (19), A.P. (19), V.V. (19), A.D. (19) i F.V....
Službenici Područne jedinice Budva podnijeli su, Osnovnom državnom tužiocu u Kotoru, krivičnu prijavu protiv izvršnog direktora i...
Policijska reprezentacija Crne Gore, sastavljena od muške i ženske ekipe, je, od 03. do 10. oktobra 2008. godine,...
Kolegijum Uprave policije je, početkom maja, u dogovoru sa Kliničkim centrom Crne Gore - Centrom za tranfuziju krvi,...
Uprava policije: 28.06.2008
Istorijat Crnogorske policije

Etimološko porijeklo riječi policija leži u latinskom terminu „politia“, koji je nastao iz starogrčke riječi „polis“, što znači grad – država.

Zahvaljujući činjenici da savremenu policiju karakterišu određeni osnovni oblici organizovanja i dužnosti koje je imala i u doba principata, ovaj naziv je opstao kroz vrijeme i zadržao se do današnjih dana.

Istorija crnogorske policije počinje sa Vladikom Petrom I Petrovićem, koji je 1829. godine ustanovio sopstvenu tjelesnu gardu.

Policijska služba u Crnoj Gori ustanovljena je 1831. godine, kada je Vladika Petar II Petrović Njegoš sazvao Sabor, na kome je donijeta odluka o formiranju Senata – najvišeg tijela državne vlasti, i njegovih izvršnih i policijskih organa – Gvardije i Perjanika.

Gvardija, poznata i kao „Narodna straža“, je imala zadatak da čuva red plemena i vrši poslove lokalne vlasti.

Perjanici su bili policijski odred, koji je obezbjeđivao crnogorskog vladara i koji je vršio hvatanje i kažnjavanje učinilaca krivičnih djela.

Na čelu odreda perjanika stajao je perjanički kapetan.

U početku, bilo je svega osam perjanika, da bi se taj broj kasnije uvećao na trideset.

Vladika Petar II je, 1837. godine, donio odluku o posebnom znaku za perjanike koji se nosio na kapi. U njegovoj naredbi se kaže da svi perjanici moraju na kapama nositi znak, tj. grb, "kojijem će se oni od svije ostalije činovnika razlikovati".

Sudeći prema istorijskim izvorima, perjanici su, kao policijski organ, u to vrijeme bili efikasni. U prilog tome stoji i izvještaj austrijskog kapetana Fridriha Oreškovića iz 1840. godine, u kome se, između ostalog, navodi da "nema ni u jednoj državi policije koja je tako budna i okretna i u isto vrijeme tako smjela i odvažna".

Perjanici su, u tom periodu, bili pod direktnom kontrolom Senata, a od 1874. godine, kada su formirane posebne uprave Senata, Perjanike je kontrolisala Uprava za unutrašnja djela.



Nakon što je Senat, u doba vladavine Nikole I Petrovića, 1879. godine ukinut, Perjanici su postali dio novoformiranog Ministarstva unutrašnjih djela.

Januara 1907. godine, usvojen je, i od strane ministra unutrašnjih djela verifikovan, Policijski pravilnik u Knjaževini Crnoj Gori.
U ovom Pravilniku, kao najvažniji zadaci policije, navedeni su "održavanje javnog reda u zemlji, staranje o ličnoj i imovnoj bezbjednosti građana, sprječavanje kaznivih (očevidnih) djela, hvatanje i istraživanje njihovih učinilaca, staranje o izvršenju zakona i odluka pojedinih vlasti i staranje o zdravlju i javnom moralu građana."Pravilnikom je utvrđena i hijerarhija policijske vlasti.


Perjanički starješina sa kraljem Nikolom i princezom Jelenom

Na čelu crnogorske policije bio je ministar unutrašnjih djela, kojem su bili podređeni oblasni upravitelji. Oblasnim upraviteljima podređeni su bili kapetani, a kapetanima kmetovi (opštinska uprava).

Svaki policajac - žandarm je od oružja dužio rusku "trolinejnu pušku", poznatiju kao "moskovka", sa bajonetom bez kanija. Uz pušku, već po tradicionalnom običaju, policajci su nosili i "gasser" revolvere.

Policajcima se Pravilnikom naređuje da moraju "svagda i prema svakome biti učtivi, ozbiljni, razboriti, smotreni i neprenagljeni". Žandarmi su se morali strogo držati zakona i naredbi pretpostavljenih vlasti, a pri vršenju službenih radnji imali su obavezu da se "nikad oporo i na uvredljiv način" ne odnose prema građanima.

Pregledano: 1600
Copyright by Uprava policije Crne Gore
Designed by Mouse Studio, Programed by Bild Studio